Blokčejn - od misterije, preko histerije, do primene

Blokčejn, bitkoin, etereum (ili itirijum), dodž (Doge)... samo su neki od termina koji su se u poslednje vreme probili do naših mainstream medija, ostavljajući većinu publike u blaženom neznanju o čemu se tu zapravo radi.

Da su mediji pojednostavili stvari i nazvali sve gore pomenuto bazama digitalnih podataka, oreol misterije bio bi zamenjen oreolom dosade. Zaista, ima li išta dosadnije od bilo kakve baze podataka? Ali, ako u tu priču ubacimo neke pare, i baza ume da bude zanimljiva.

Domen finansija i demokratizacija novca

Sam termin blockchain upućuje na suštinu tehnologije: u pitanju je način zapisivanja i čuvanja digitalnih transakcija (transakcija = blok) u nizu (chain), gde se te transakcije registruju, potvrđuju i arhiviraju na mnoštvu individualnih kompjutera (validatori) povezanih na intenet.

Prva asocijacija na reč transakcija je svakako novac. Iako su transakcije veoma širok pojam, primena blokčejna u domenu novca bila je nekako njegov najprirodniji debi.

Satoshi Nakamoto, osoba koja je možda postojala (ili postoji i dalje), a možda i nije, objavio je 2008. godine whitepaper, svojevrsnu deklaraciju o tehničkim specifikacijama i namerama, prema kojoj je Bitcoin dizajniran kao istinski decentralizovana globalna digitalna valuta koja bi trebalo da zameni kompletnu paradigmu postojećeg monetarnog sistema u kojem glavnu reč imaju etablirane finansijske institucije (MMF, Svetska banka, američki sistem Federalnih rezervi, centralne banke država, poslovne banke i drugi).

Bez ulažnja u tehničke aspekte, Bitcoin je osmišljen kao ultimativno sredstvo demokratizacije i decentralizacije novca kao takvog, gde bi se njegovi postojeći izdavaoci, regulatori i posrednici jednostavno izbacili kao nepoželjni i gde bi ljudi neposredno upravljali globalnim finansijama, bez malignih uticaja gore pomenutih monopolista.

Zapis transakcija bez postojanja šefova

Svaki novac ima po definicji više funkcija, ali je on uvek i zapis vrednosti. Gotovina kao medijum zapisa koristi novčanice i kovanice, dok se zapisi o elektronskom novcu (koji se koristi putem platnih kartica) nalaze na centralnim serverima. Zapravo, gotovo sav novac danas i jeste elektronski zapis na nekim centralnim serverima komercijalnih i narodnih banaka, što implicira da se moć nalazi kod onih koji imaju ekskluzivnu kontrolu nad tim serverima.

Blokčejn je zapravo potkategorija DLT (Distributed Ledger tehnologije), gde se svi podaci o obavljenoj transakciji, odnosno zapisu enkriptuju (otud naziv kripto), repliciraju, dele i sinhronizuju među milionima računara širom sveta, a gde nijedan od njih nije “šef”, tj. administrator.

Bitkoin i drugi novci

U vremenima pre kompjutera, zapisi bi bili unošeni u velike, debele knjige (legder - glavna knjiga) i integritet informacije o zapisima zavisio bi od toga da je ta knjiga bila pod dobrim ključem, da niko neovlašćen i zlonameran nije mogao da joj priđe, ali i da njen vlasnik ne bi pao u iskušenje da manipuliše već unetim validnim podacima u svoju ili tuđu korist.

Pristalice blokčejna i bitkoina upravo ovo potonje ističu u pravi plan. Otkako su sve valute pre oko 70 godina postaje fiducijarne (eng. fiat), što znači da nemaju pokriće ni u čemu sem u “dođem ti, majke mi” od strane izdavaoca novca, novac se sistematski obezvređuje i na druge načine zloupotrebljava u interesu vrlo uskog kruga ljudi i institucija koje iz te manipulacije crpe neograničenu moć. Zato se kod bitkoina zna - ima ga tačno 21.000.000, podeljen je na 8 decimala (satoshis) i njime se ne upravja putem nijednog centralnog entiteta, već putem tehnološki automatizovanog konsenzusa svih njegovih korisnika.

Prednosti bitkoina su se vremenom pokazale kao daleko veće od njegovih nespornih i mnogobrojnih mana, pa su i drugi posegli za realizacijom ideje o kreiranju sopstvene digitalne (kripto) valute. Tako ih danas imamo na hiljade, od kojih su većina nefunkcionalne, opskurne i bezvredne, dok određen broj njih lepo funkcioniše i koristi se u neke realne svrhe (najpoznatiji je verovatno “broj 2” - Ether). Da li, međutim, blokčejn ima primenu van domena finansija?

Polja primene blokčejna

Nakon tzv. ICO kaubojštine koja je vladala 2017/8. i bezbroj prevara sa fantomskim kriptovalutama i tokenima (tada je token bio nešto između virtuelnog novca i digitalnih akcija, samo bez upravljačkih prava koje akcije podrazumevaju), oblast je počela da se intenzivno reguliše, a industrijski standardi da se unapređuju.Tragalo se za odgovorom na “pitanje svih pitanja” blokčejna - gde je njegovo realno polje primene (real use cases)?

Blokčejn tehnološka rešenja mogu se uspešno koristiti u svim poljima društvenog i privrednog života gde postoji potreba za obradom ogromnih količina podataka vezanih za transakcije raznih tipova i gde je integritet tih podataka od apsolutne važnosti. Uz novac, takvi podaci su, na primer, zdravstveni, podaci o prometu ljudi, roba ili nekretnina, muzičkim tantijemama, logističkim lancima nabavke i drugi.

Blokčejn je počeo da se primenjuje u sledljivosti (eng. traceability) u najširem smislu tog pojma, počev od poljoprivrede: svaki poljoprivredni proizvod može se pratiti pomoću blokčejn baza i izvedenih aplikacija u realnom vremenu, od momenta pravljenja do kupovine od strane kranjeg konzumenta. Ovim se eliminišu brojne zloupotrebe u životnom ciklusu proizvoda, od kojih su najčešće maniplulacija poreklom i rokovima trajanja proizvoda.

Alat društvene odgovornosti i demokratizacije ulaganja

Kada se sledljivost primeni u domenima poput uzgoja ribe i morskih proizvoda, kakaoa ili kafe, blokčejn pomaže etičko i ekološki održivo poslovanje. Ovaj koncept počeo je da se primenjuje u industrijama auto i delova za avione, gde je falsifikovanje tih proizvoda veoma isplativo, iako pogubno po život ljudi. Aktuelno pitanje uvođenja COVID-19 sertifikata/pasoša je takođe usko vezano za primenu blokčejna.

Osim što je platforma za decentralizaciju finansija, blokčejn može da bude moćan alat i za demokratizaciju ulaganja (i prikupljanja sredstava). On je, naime, u srži teško prevodivog koncepta tokenizacije, gde se određena imovina (akcije kompanije, obveznice, kuće, placevi, nafte, zlato i dr) mogu digitalno izdeliti na veoma veliki broj jedinica male vrednosti - tokena, tako da investitor može da bude gotovo svako, ulažući kupovinom tokena, na primer, u 3 grama zlata, 1 kvadratni metar neke nekretnine ili 1 barel nafte.

NFT hajp

Trenutno najveći hajp tiče se posebne vrste tokena koji se nazivaju NFT (Non-Fungible Tokens - unikatni i nezamenjivi tokeni). U pitanju je blokčejn zapis vezan za određeno digitalno umetničko delo (u najširem mogućem smislu reči) kojim se garantuje da je ono autentično i unikatno i koji omogućava kupovinu i prodaju tih dela.

NFT prodat za 3 miliona dolara

Kao što su kolekcionari do sada kupovali materijalnu skulpturu ili sliku na aukciji, digitalni sakupljači kupuju digitalne kreacije u šta spada bilo šta napravljeno u digitalnom formatu. Tako je, primera radi, prvi tvit osnivača Twittera prodat za nepuna 3 miliona dolara.

Gde se blokčejn sakrio u Srbiji?

Da li će blokčejn naći put i do naše zemlje? Nesumnjivo da hoće. Srbija je jedan od globalnih habova blokčejn programerskih timova i rešenja, ali nam nedostaje “druga strana” u kreiranju rešenja, a to je komercijalni ili javni interes da se neko takvo rešenje stvori.

Srbija je jedna od prvih zemalja koja je donela zakon o digitalnoj imovini, što bi bio potez vredan hvale da taj pravni akt nije loš rezultat trulog kompromisa među interesnim stranama. Rekli bismo da je snažan proces digitalizacije javne uprave u našoj zemlji neopravdano “zaboravio” na blokčejn, što je verovatno posledica neznanja onih koji kroje javne politike u toj sferi.

Videti naš katastar ili tržište hartija od vrednosti tokenizovane bilo bi izuzetno zanimljivo i nesumnjivo će svanuti i taj dan. Dok se to ne desi, moraćemo da koristimo razne globalne platforme i rešenja.

Treći Njutnov zakon

Iako zastupnici blokčejna koji su ideološki ostrašćeni tvrde da će on promeniti svet iz korena, uočavamo trend da postojeći moćni igrači takođe počinju da ga koriste, ali za svoje potrebe, svodeći blokčejn revoluciju isključivo na nesuštinske promene postojećeg sistema u kojem se oni pitaju za sve.


Fotografije: Bitcoin; Ethereum; Blockchain