Šta vas sve očekuje kada krenete u berbu i koliko možete da zaradite?; Foto: B. Radosavljević

Branje malina - prednosti i mane "tvrdog" sezonskog rada

Vesna Milić  Radosavljević

Ako ste ikad pomišljali na sezonski posao koji bi mogao da vam donese mnogo para za kratko vreme, svakako ste ovog leta razmatrali i branje malina. Kako i ne biste - dnevnica do čak 50 evra, plaćen prevoz, smeštaj, sva tri obroka, kafa, sokovi i sve što je neophodno za život u periodu dok traje berba. Znači, čista zarada bez ikakvih troškova, ako pogledate oglas u kojima se traže berači. Čak ne trošite ni struju ni vodu kod kuće, jer obitavate u smeštaju koje obezbeđuju gazde.

U ovom tekstu zvaću ih “gazde” jer je to popularan naziv kod većine radnika - berača malina. Meni prijemčivji bio je “domaćini”. Ipak, kako nisu baš svi vlasnici zasada malina domaćinski nastrojeni, “gazde” je možda prikladniji izraz.

No, da krenemo ispočetka i vidimo koje su prednosti i mane posla sezonskih berača malina.

Boravak u netaknutoj prirodi

U zavisnosti od toga u kom periodu krenete da berete maline, posao se obavlja na različitim nadmorskim visinama. Sredinom juna (nedelja gore-dole) kreće berba u nižim predelima - 400 do 600 metara nadmorske visine, dok nakon nekoliko nedelja počinje berba na većim visinama - do 800 pa i 1.000 metara.

Prirodne lepote sela koje se nalazi na oko 800m nadmorske visine.

Tako, posla ima ukupno do dva meseca, a u izuzetnim slučajevima i duže. Sezona malina zavisi od toga kakva je godina - koliko je malina rodila, kakvi su bili vremenski uslovi pre početka ali i tokom berbe. Naravno, ovde dosta utiče i obrada i korišćenje hemikalija, ali to ovde nije tema.

Sve u svemu, mesta na kojima se nalaze malinjaci mogu biti toliko fascinantna, naročito za ljude koji ne obilaze često prirodne lepote Srbije. Jedno od takvih mesta je selo Mana, koje se nalazi nadomak Međurečja, koje je pak deo Opštine Ivanjica.

Kada iz mesta Međurečje skrenete put Mane, shvatate da idete ka mestu na kome ne boravi mnogo ljudi, te možete da očekujete gotovo netaknutu prirodu (pored delova koje je obradio čovek kako bi podigao zasade malina). Uzak asfaltni put od jedne trake ubrzo prelazi u makadam koji je isto tako sastavljen od “lakat” krivina i visokih uspona. Onda stižete do imanja vašeg gazde i shvatate da je selo toliko razbijeno, te da u neposrednoj blizini nema mnogo komšija.

Umesto ljudi, ovde caruju malinjaci, prostrani i uredni. Ovde se “rudari crveno zlato” Srbije, voće toliko vredno da je ove godine velikoprodajna cena dosezala čak 700 dinara po kilogramu. Dobra godina, za razliku od mnogih loših, kada je cena bila i do deset puta niža, a sav rod maltene svrstavan u drugu klasu.

Po povratku iz malinjaka pogled koji oduzima ono što je ostalo od daha.

Tu, na skoro 800 metara nadmorske visine, zadržaćete dah kako biste gledali zalazak sunca, zvezdano nebo ili “rađanje” punog meseca. Svako vozilo koje prođe, a nema ih mnogo, ostaviće vam u ustima gorak ukus izduvnih gasova. Gasova kojih ovde maltene i nema, pa je vazduh prva stvar koja će vam oporaviti pluća, ali i dušu. Međutim, malo je prilika da se nagledate tog bogatstva.

Uglavnom samo na putu za malinjak ili u povratku u smeštaj, kao i tokom pauza od celodnevne berbe. Ipak, telo će osetiti i čistu vodu i zdravu sredinu i fizički rad, te će viškovi kilogama brzo početi da se tope a mišići zatežu. Zato je ovaj radni turizam naročito dobar ako ste mesecima bili prikovani za monitor računara u skučenoj kancelariji. Prijaće.

Naporan fizički rad od jutra do mraka ipak nije za svakog

Da pređem na suštinu. Berba malina počinje rano ujutru, pa ćete već od 6 ili 7 sati biti u malinjaku. Tu dobijate plastičnu kanticu koju vežete oko struka i berba može da počne.

Ako imate sreće, maline su krupne i rodile su u grozdovima, te ćete lakše ispuniti normu koja se od vas očekuje kako biste zaradili dnevnicu (obično od 50 do 60 kilograma u jeku berbe). Ako berete po kilogramu, ovo će takođe biti povoljnija situacija.

Kada napunite plastičnu kanticu, maline presipate u gajbicu, u kojoj ide dalje u otkup. Tako tokom čitavog dana morate voditi računa da uz sebe imate dovoljan broj gajbica, dovoljno vode i eventualno džepove za telefon sa koga možete puštati muziku i sebi olakšati jako monoton posao.

Savijate se do zemlje i protežete na prstima do visina na kojima su uzrele crvene voćkice. Umesto savijanja možete čučati, klečati, sedati pa ustajati. Mnogo je različitih tehnika kako da savladate ovu žbunastu biljku koja će svoje plodove uporno skivati od vas, a pritom vas i konstantno grebati sitnim bodljama. Zato će branje biti znatno teže izuzetno visokim ljudima, koji se moraju čak i više savijati.

Branje zahteva često savijanje i prodiranje u žbun u kome su skrivene maline, što kao posledicu može imati bol u leđima.

Tokom dana ćete imati uglavnom dve duže pauze za obrok, kafu i osveženje. Tada bi bilo dobro da uz sebe imate i prostirku kako biste mogli da legnete na zemlju i protegnete leđa.

Vrlo važna stvar je i da budete dobro opremljeni za celodnevni boravak napolju, po različitim vremenskim uslovima. Uglavnom ćete celog dana biti na suncu, pa je šešir nezaobilazan aksesoar, dok će vam najprijatnije biti ako radite u tankoj svetloj košulji i istim takvim šalvarama. Ključna je i dobra obuća koja ujutru neće propustiti rosu do vaših stopala, da bi vam noge ostale suve.

Mleko, ulje ili sprej sa zaštitnim faktorom će takođe dobro doći da vas zaštiti od opekotina. Sa druge strane, poneti kabanicu takođe nije na odmet, jer se može desiti da se berba ne prekida tokom kratkotrajne slabije kiše.

Svako ko je ikada brao maline zna da ova biljka može biti nemilosrdna prema rukama zbog bodlji.

Između 19 i 20 sati, kada se berba za taj dan završava, bićete samleveni od umora. Naročito prvih nekoliko dana i ako niste baš u dobroj formi.

Ujutru se ovaj postupak ponavlja i tako iz dana u dan. Dobra stvar je što će vam fizički ovaj posao padati sve lakše, što se ne mora odnositi i na vaše mentalno stanje.

Tokom berbe malina ključno je da se vodite parolom "malina postavlja uslove i nikoga ne čeka". To znači da je morate brati kada ima zrelih plodova, pa tu nema mesta slodobnom danu, popodnevu, pa čak ni satu. Jednostavno, mora se iskoristiti svaki trenutak kada je plod zreo i spreman za branje, inače su malinari na gubitku, jer ovo osetljivo voće brzo propada.

Loš rod može pokvariti planove o zaradi

Raspoloženje u malinjaku zavisiće uglavnom od kvaliteta berbe tog dana, odnosno od toga da li ćete moći da izvučete maksimum novca za ceo dan proveden na polju.

Kolektivna depresija nastupa kada naiđu loši dani ili čak samo loši redovi, pa se iz malinjaka čitav dan čuju nezadovoljstvo i psovke berača - “Pu, j….ti, kakve su spržene i nikakve!” ili “Nisam uspela za pola dana da naberem ni 15 kg!”.

Ovo su trenuci kada je dobro raditi za dnevnicu, umesto biti plaćen po kilogramu ubranih malina. U tom smislu, treba voditi računa o početku i kraju sezone, kada malina ima znatno manje i nemoguće je zaraditi dovoljno novca ako vaša dnevnica zavisi od broja kilograma koje ste nabrali. Po kilogramu je najbolje brati u jeku sezone, kada ima i najviše malina.

Zarada zavisi i od vremenskih uslova. Jaka suša, obilne duge kiše ili ekstremno niske temperature tokom noći mogu uticati na berbu i kvalitet ploda.

Loši vremenski uslovi, jaka suša ili obilne padavine koje traju više dana zaredom, takođe mogu pokvariti berbu, pa ćete kući otići sa praznijim novčanikom i pre nego što ste očekivali.

Tako ste ovog leta za 10 dana celodnevnog rada u jeku sezone mogli da zaradite i do 60.000 dinara (pa i više ako ste mašina za branje), dok na početku ili kraju sezone kada su maline lošije ili ih nema svakog dana, vaš desetodnevni rad može biti duplo manje isplativ.

Upoznaćete mnogo različitih ljudi

Kada uveče stignete u smeštaj, imaćete nekoliko sati za tuširanje, večeru i socijalizaciju. Tada možete sebi priuštiti opuštene trenutke sa “saborcima” u berbi. Ako ste na kolektivnom smeštaju, imaćete priliku da sretnete mnogo ljudi iz različitih krajeva Srbije. Od onih što se čitavog života bave poljoprivrednom i uglavnom su i najbolji berači, do tinejdžera i studenata koji su došli da sebi zarade za more, fakultet i slično. Tu će se naći i prosvetni radnici koji su iskoristili godišnji odmor za dodatnu zaradu, ljude koji vode sopstvene biznise, kao i one koji rade isključivo sezonske poslove. Ta raznolikost u mentalitetima i sudbinama biće vam dodatni motiv da istrajete u ovom teškom poslu. Ovi ljudi biće vam velika podrška i oslonac, jer ste zapravo tu svi u istom "sosu".

Maline beru uglavnom dobri i vredni ljudi. 

Solidarnost će se pojačavati iz dana u dan, kako se budete zbližavati sa svojim kolegama beračima malina, pa ćete jedni drugima pozajmljivati viškove brijača, garderobe, tampona i sličnih sitnica koje život znače u planinskom selu bez marketa.

Gazde mogu biti gazde u pravom smislu reči

Kada krenete u berbu, zapravo ne znate na čije ste se imanje zaputili. Tako možete "zaglaviti" sa osobama koje su gazde u pravom smislu reči - imućni ljudi kojima su maline biznis za dodatnu zaradu. Oni se mogu prema vama ophoditi kao prema robotima koje programiraju za optimalno branje - davaće vam tačno onoliko hrane koliko je potrebno da ne budete gladni, a da vam varenje viška jela ne uspori berbu. Osim toga, neće biti srećni ni ako posle napornog radnog dana poželite da popijete pivo i posmatrate kako sumrak guta obližnje vrhove planina.

Osim lepe prirode, tu su i domaće ali i divlje životinje.

Sa druge strane, možete biti i kod domaćina koji će vas ujutru motivisati čašicom rakije i u čijim ćete postupcima videti veliku zahvalost i poštovanje prema radnicima koji beru njihove maline.

Ovakvi domaćini i domaćice uglavnom dobijaju javne pohvale od berača u mnogobrojnim Facebook grupama o malinama. Ipak i takvi domaćini tražiće dokazano dobre radnike, te će uglavnom iz godine u godinu birati iste ljude.

Malina - rudnik zlata ili neizvesan biznis

Pre početka ovogodišnje sezone iz Privredne komore Srbije saopštili su da je izvoz maline zbog post-kovid krize i rata u Ukrajini pao za 30%. Ipak, rekordna cena “crvenog zlata” donela je malinarima ove godine lepu zaradu.

Crveno zlato Srbije.

Udruženja i proizvođači spominjali su nova tržišta, poput skandinavskih i arapskih zemalja. Ipak, ako imate are ili čak hektare zemlje koje biste pretvorili u malinjake, važno je znati da cena ovog jagodičastog voća varira iz godine u godinu, kao što varira i kvalitet.

Prisetimo se da je samo do pre nekoliko godina protest malinara pred početak seozne bilo pravilo - upravo zbog loše otkupne cene koja varira i u zavisnosti od regiona Srbije.

Ako se upustite u avanturu branja malina, imajte na umu da sve nedaće koje zadese vas, ne zaobilase proizvođače, odnosno vlasnike zasada ili "gazde". Oni su na još većem gubitku ako rod bude osakaćen u bilo kojoj fazi, jer su uložili ogroman rad, trud, ali i novac kako bi malina došla do faze branja.

Sve u svemu, kako je rekao jedan gazda - “malina je najčistiji posao”. Zato će se retki njega odreći, a mnogi i vratiti zasade ako se nastavi trend povećanja otkupne cene maline od poslednjih nekoliko sezona.

Ekonomija i poslovanje

Vesna Milić Radosavljević

Novinarka i social media menadžerka koja se bavi se i zapošljavanjem, socijalnim preduzetništvom i rodnom ravnopravnošću. Osim pisanja, snimanja i montaže, voli kafane, prirodu i mačke.