"Verujem da bi žene imale mnogo bolja iskustva sa porođaja"; Foto: Unsplash

Protiv straha i panike - kako dule pomažu kod porođaja i dojenja

Vesna Milić  Radosavljević

Strah i nepoverenje u zdravstveni sistem mnogim ženama i porodicama otežavaju period trudnoće koji je i prirodno prožet strepnjom i isčekivanjem. Akušersko nasilje koje je u porodilištima učestalo, kako je pokazalo nedavno istaživanje tri advokatice, dodatno može učiniti trudnoću i samo porođaj stresnim. U ovakvim okolnostima, pored podrške porodice i zvaničnih savetovališta, može pomoći i dula. Sagovornica Glavnih Jovana Stojanović, novinarka Južnih vesti koja se takođe bavila temom akušerskog nasilja, objašnjava šta je dula i kako trudnice mogu da koriste ovu podršku. I ne samo trudnice, već i porodilje i mame u prvim danima života bebe.

Najpre, da krenemo od definicije dule, koju su dali na sajtu Udruženja Dule Srbije.

“Dula je žena koja veruje u sposobnost svake žene da rodi svoju bebu, žena koja zna vrednost rađanja u radosti, žena koja je sposobna da veruje u ženu koja rađa čak i kad ona sama i drugi oko nje, sumnjaju u nju. Dula će pomoći ženi da zauzme položaj koji joj najviše prija, masiraće je da joj olakša trudove, stavljaće obloge, držati za ruku sa čvrstim uverenjem da ona to može. Ili, ukoliko to žena želi, samo će sedeti pored nje i biće tu za nju”, navode na sajtu dula.rs.

Dula je, pre svega, emotivna podrška trudnici, objašnjava novinarka Stojanović.

Zato je i važno da se sa ženom upozna tokom trudnoće, kako bi se zbiližile i mogle potpuno da razumeju jedna drugu. Ipak, mnoge žene ne znaju da dule uopšte postoje, iako većina ima podršku rođaka, prijateljica i drugih žena sa iskustvom rađanja. Takav je slučaj i sa našom sagovornicom, koja je takođe imala svoju “nezvaničnu dulu”.

“Ja sam saznala da dule postoje tek tokom svoje trudnoće pre neke dve godine, ali je tada nisam angažovala, jer sam u tom periodu zaista imala veliku podršku supruga, ali i drugarice koja je imala iskustvo rađanja, koja mi je na neki način i bila dula tokom trudnoće, a pomagala mi je i nakon porođaja, pre svega oko dojenja. Koliko su važne uverila sam se i sama kroz tu moju “nezvaničnu dulu”, jer trudnoća je stvarno nešto što žena ne zna kako će da podnese, javlja se mnogo strahova, žene počinju da brinu i za još neko biće koje u njima raste i mnogo je važno da tih devet meseci ne provode u strahu i panici, a posebno da u strahu odlaze na porođaj”, kaže ova novinarka.

Dule - hrabre, empatične i osobe koje se ne libe

Dula nije medicinska pomoć na porođaju, kakva je babica, za šta je potrebna medicinska škola, što važi i za patronažnu sestru. Ipak, poznavanje medicinskih procedura, ocenjuje naša sagovornica, duli nije na odmet. Po njenom mišljenju, dula bi trebalo da ima sledeće sposobnosti:

"Mislim da pre svega mora da bude empatična, da dobro sluša i ima razumevanje za sve ženine potrebe, da se ne plaši medicinskih procedura, da nije stidljiva i da bude prava podrška ženi, potpuno uz nju i na njenoj strani u tom periodu kada je angažuje”, smatra Stojanović.

Dodaje da “nezvanične dule” mogu biti i partneri trudnica i porodilja, jer su mnogo važni u čitavom procesu. “Dule mogu da budu podrška i očevima u tom periodu”, kaže.

Dule pomažu ženama i posle porođaja; Foto: Unsplash/DaveClubb

Od kog trenutka je ženi potrebna dula?

Dulu bi trebalo angažovati tokom trudnoće, a upoznavanje je možda najbolje u sedmom mesecu. Ipak, novinarka Stojanović smatra da bi o susretu sa dulom žena trebalo sama da odluči, jer je nekima možda potrebna i u ranijoj trudnoći.

“Mislim da žena sama treba da odluči da li joj je možda potrebna i ranije. Najviše benefita ima njeno prisustvo na porođaju, to je neko moje zapažanje, ali postoje i postpartum dule, koje pomažu ženi da lakše prebrodi prve dane sa bebom, uspostavi dojenje i uopšte lakše podnese taj period, kada hormoni lude i kada možda nije dovoljno da samo partner bude uz ženu”, dodaje Stojanović.

Neke žene prolaze kroz trudnoću bez podrške partnera i tada je prisustvo dule izuzetno korisno. Stojanović takođe podseća i na postporođajnu depresiju, kao još jedno stanje u kome bi ovakva podrška pomogla ženama.

Institucionalizacija dula u Srbiji - da li je moguća?

Portal Bebac pisao je o pravima žena na porođaju, koja proizilaze iz Zakona o pravima pacijenata. Mnoge žene svedoče da se ova prava u porodilištima krše, a veliki problem je i njihova neinformisanost.

Zakon definiše i pravo na privatnost i poverljivost u članu 14, koji kaže i da pregledu i medicinskim merama mogu prisustvovati samo oni zdravstveni radnici i saradnici koji neposredno učestvuju u pregledu pacijenata i preduzimanju medicinskih mera. Ipak, pacijent/kinja može da dozvoli prisustvo i drugih ljudi.

“Pacijent može dati pristanak i za prisutnost drugih lica, prilikom njegovog pregleda i preduzimanja medicinskih mera uopšte”, piše u Zakonu o pravima pacijenata.

Takođe se navodi da tokom boravka u bolnici, pacijentkinja ima pravo primanja posetilaca, u skladu sa kućnim redom zdravstvene ustanove.

Možemo zaključiti da Zakon dozvoljava prisustvo drugih ljudi i tokom porođaja, ali u praksi ovo - nije praksa.

“Ne garantujem, ali prilično sam sigurna da takva vrsta pomoći nažalost u Srbiji nije zvanično regulisana. U Nišu na primer sigurno nije, jer dula nikada nije mogla da bude na porođaju, a prema poslednjim informacijama načelnika GAK-a to nije ni planirano u niškom porodilištu i kada bude dozvoljeno moći će samo otac deteta da prisustvuje”, kaže Jovana Stojanović.

Ona je pisala o tome kako je, zbog epidemije korone očevima i dalje zabranjeno da prisustvuju porođaju u niškom porodilištu, kao i da imaju direktan kontakt sa porodiljama nakon rađanja. Međutim, i dalje je aktuelna praksa da gradonačelnici i gradonačelnice posećuju porodilje sa televizijskim ekipama u novogodišnjoj noći.

Novinarka Jovana Stojanović tražila odgovore od direktora niškog GAK-a

Uz dule bi “žena pamtila porođaj kao najlepši dan u životu”

Naša sagovornica smatra da su se porođaji u Srbiji, a u Nišu svakako, sveli na to da "žene na porođaj idu kao na neku zakazanu operaciju". Medicinske procedure se praktično podrazumevaju za sve žene, porastao je broj carskih rezova i sve je manje potpuno prirodnih porođaja. Smatra da bi dule promenile ovakvu sliku.

“Mene je lično motivisala upravo moja “nezvanična dula”, odnosno to što sam uz sebe imala podršku, a verujem da moj porođaj ne bi završio hitnim carskim rezom da sam uz sebe imala dulu i supruga u porodilištu”, dodaje.

Smatra da bi se situacija mnogo promenila kada bi dule bile i zvanično prepoznate, i da bi bilo dovoljno i da sva porodilišta u Srbiji samo dozvole njihovo prisustvo.

"Verujem da bi žene imale mnogo bolja iskustva sa porođaja, da tamo ne bi odlazile u strahu i uz komentar “samo da izađemo živi i zdravi”, već da bi svaka žena pamtila rođenje svog deteta kao najlepši dan u životu. Što sada mislim da većini žena nikako nije”, zaključuje sagovornica Glavnih.

Gde se obučavaju dule?

Žene koje bi da postanu profesionalne dule, nemaju mogućnost da to urade u zvaničnim državnim ustanovama. Ovo je za Jovanu Stojanović kočnica ka usavršavanju za ovu plemenitu profesiju.

Ona ukazuje da je organizacija Dule Srbije držala obuke, ali da je poslednja, kako piše na njihovom sajtu, bila još 2020. godine.

“Znam da su u inostranstvu dule više prepoznate, pa postoji i više obuka, dok je kod nas još sve to jako slabo prepoznato. Ja se o tome trenutno najviše informišem na Instagramu, gde pratim nekoliko dula koje stvarno na ovoj mreži prenose mnogo znanja, ali svakako da bih volela da završim i pravu obuku i da budem podrška ženama tokom trudnoće, pa i na porođaju i kasnije, jer je i savetovanje o dojenju nešto što me interesuje i čime bih se takođe rado bavila, bar iz hobija. Imala sam prošle godine jednu “probu” u tom smislu pa mogu da se pohvalim da jedna Anja već 4 meseca uspešno sisa, a ja volim da mislim da su tome doprineli i moji saveti, ali naravno i mama koja nije odustajala ni kada je bilo teško”.

Svakodnevna briga trudnica i panika pri pomisli na porođaj žena iz njenog okruženja je podstakla da razmišlja o tome da postane dula.

“Ja sam svoj strah prebrodila upravo uz drugaricu, muža, ali i mnogo učenja o svim tim temama, jer me to interesuje, ali verujem da ne zanima to svaku ženu. Zato mislim da bih i sama kao dula sigurno mnogo značila porodilji. Volela bih da se u budućnosti stvarno time bavim, jer mislim da je svaka žena, ma koliko trudnoća imala u životu, zaslužila da taj period pamti kao jedne od najlepših meseci u životu, a da porođaj takođe bude u što lepšem sećanju. Naravno, postoje rizične trudnoće, porođaji koji mogu da se iskomplikuju, to dula ne može da spreči, ali baš zato je i važna, da ženi i takve situacije olakša i pomogne da ih prebrodi što lakše”, dodaje.

“Mene je lično motivisala upravo moja “nezvanična dula”, odnosno to što sam uz sebe imala podršku"; Foto: Unsplash/Miguel Bruna

Žena ženi - razbijmo mitove o trudnoći i porođaju

Priču o dulama i porođaju ova novinarka zaključuje:

"Ženama jedna poruka za kraj, da su one zapravo “jači pol” i da to što postoje dule ne znači da su one same nesposobne za trudnoću i porođaj, jer kod nas i dalje postoji taj mit da su žene radile devet meseci tokom trudnoće, pa i fizički teške poslove, porodile se u njivi i nastavile da kopaju. Mislim da to pre svega treba da bude poruka lekarima da medicinske procedure koje najčešće koriste da sebi olakšaju posao, zapravo često otežavaju ženi i bebi, da zato sve više ima carskih rezova, koje i same žene traže zbog straha od porođaja. Zato su pored svega i važne dule, a žene kojima su potrebne mogu da ih pronađu na Instagramu, kao i preko Dule Srbije sajta.”

Društvo

Vesna Milić Radosavljević

Novinarka i social media menadžerka koja se bavi se i zapošljavanjem, socijalnim preduzetništvom i rodnom ravnopravnošću. Osim pisanja, snimanja i montaže, voli kafane, prirodu i mačke.